Prva, drvena crkva sagrađena je 1668. godine, a 1768. godine sagrađena je nova lađa. Stara crkva je postala svetište novoj. Sve je izvedeno na tradicijski način. Iznad glavnog pročelja je mali drveni zvonik pokriven šindrom. Zidovi crkve izvedeni su od hrastovih platica, na nemški vez, a unutrašnje plohe obložene su oplatom od jelovih dasaka. Unutrašnjost je oslikana, a posebno je vrijedno pučko barokno slikarstvo 17. stoljeća na drvenoj oplati svetišta. Bočni oltari sv. Roka i sv. Josipa kvalitetna su ostvarenja nepoznate domaće radionice s početka 18. stoljeća na kojima su, na žalost, originalne skulpture titulara zamijenjene tirolskim radovima s početka 20. stoljeća. Zanimljivo, od svega skulpturalnog bogatstva i vrijednosti u crkvi, nepoznati lopov ukrao je samo, ne baš toliko vrijednu, tirolsku skulpturu sv. Josipa. Dobar rad  je i barokna rezbarena polikromirana propovjedaonica. Zanimljive su oslikane uklade, djelo pučkog naivnog slikarstva 18. stoljeća.

Uz crkvu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, ova u Buševcu je najvrjednija drvena sakralna građevina. Bila je uzorak za niz drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju. 

Info: Župni ured, tel.01/6230 300, 6255 822 (ključarica )  

Kad ste već u Buševcu, svratite u novu suvremenu kapelu koja je također posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Ne samo da biste uživali u suvremenoj arhitekturi, nego da biste vidjeli stari vrijedan barokni glavni oltar iz drvene crkvice. On je djelo radionice Mihaela Komersteinera. Arhitektonski je koncipiran s trodjelnim retablom, polikromiran, mramoriziran i ukrašen bogatom rezbarnom vegetabilnom ornamentikom. Nakon restauratorske obnove premješten je u novu kapelu.