Prema
predaji, mladi Petar Erdödy, budući ban hrvatski, ovdje je 1528. godine doživio
ukazanje te je sagradio zavjetnu crkvicu. Samostan
sv. Leonarda osnovan je 1531. godine, no četverokrilna zgrada samostana
podignuta je tek krajem 17. stoljeća. O patronatu obitelji Erdödy govore njihova dva kamena grba. Barokna crkva je povećana 1733. godine. Samostan je ukinut i
napušten 1789. godine. O crkvi se tada brinu župnici, a samostan propada. S
vremenom propala su i uklonjena tri krila samostanske zgrade i danas je
preostao samo jedan. Župu i preostalo samostansko krilo 1964. godine
preuzimaju franjevci trećoreci koji tu osnivaju svoj samostan i opslužuju župu.
Crkva je jednobrodna, dvoranska, u cijelosti je svođena bačvastim
svodom. Samostan i crkva ubrajaju se među najvrjednije primjere barokne
sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske. Sačuvan je vrijedan inventar.
Veliki glavni oltar sv. Leonarda je iz 1741, godine, a u središnjoj niši je
skulptura titulara. Bočni
oltari sv. Franje i sv. Antuna uz trijumfalni luk su iz 1743. godine. Tu su još
dva bočna oltara Majke Božje i sv. Josipa iz 1746. godine, oslikana
propovjedaonica iz 1740. godine i dvije ispovjedaonice, također iz 18.
stoljeća. Sve su to vrlo vrijedna barokna djela sačinjena i rezbarena iz drva,
mramorizirana i polikromirana. Oltari su arhitektonskog tipa s visokim
retablima sa stupovima na predelama, vijencima i drugim arhitektonskim
detaljima. Postaje križnog puta su originalne barokne slike iz 1742. godine, što se rijetko gdje očuvalo u našim
crkvama.
Orgulje
crkve djelo su kasnobarokne umjetnosti velike povijesne i muzejske vrijednosti.
Iz samostanskog Diariuma doznaje se da je pozitiv nabavljen 1742., bez navoda
autora i mjesta odakle je dopremljen, mehaničkog je sustava s povlačnicama na
probod, ima sedam registara i jedan manual bez pedala. Mjehovi su u osnovici
orgulja i pokreću se povlačenjem remenja. Pozitiv je posebno zanimljiv u
pogledu glazbenog sastava s obzirom na registar Mixturu, kojoj u Hrvatskoj nema
analogija. Kućište pozitiva jedno je od najdragocjenijih ostvarenja
drvorezbarstva iz 17.st. u Hrvatskoj.
Info: Župni ured, tel.
01/3381 518
Komentari